PREGLED NEUROLOGA

 

KOMPLETAN NEUROLOŠKI PREGLED:

anamneza

neurološki pregled

 

Anamneza - opšti podaci o pacijentu, prethodne bolesti, bolesti članova porodice, glavni simptomi sadašnje bolesti, životne navike, alergije...)

Neurološki pregled - inspekcija, perkusija, palpacija, neurološki testovi za ispitivanje refleksa, motorike, kranijalnih nerava, psihičkog stanja, kortikalnih funkcija.

Pregled glave: inspekcija, palpacija, perkusija, auskultacija, pregled kranijalnih nerava (ispitivanje svih nerava-određivanje oštrine vida, vidnog polja, pregled očnog dna, pregled zenica, ispitivanje refleksa, sluha...)

Pregled vrata - ispitivanje pokretljivosti i tonusa (meningealni znaci, auskultacija arterija...)

Ispitivanje senzibiliteta - površni senzibilitet (za bol), za temperaturu, za dodir,duboki senzibilitet-(prst-nos i peta-koleno), senzibilitet za vibracije-test zvučnom viljuškom...

Pregled neuromišićnog sistema - inspekcija mišićne mase, procena snage, ispitivanje mišićnog tonusa, mišićni refleksi...

Koordinacija pokreta - stajanje i hodanje...

Procena kortikalnih funkcija - govor...

Psihički status pacijenta - svesnost, orijentacija, emocionalno stanje...

...
Pročitajte više

NESANICA (INSOMNIA) - poremećaj spavanja

 

▪ Čest simptom, sa kojim je povremeno imao problem veliki broj ljudi.

▪ Pacijenti se obično žale na nedovoljno provedene sate spavanja.

 

▪ Inzomnija se može podeliti na:

Insomnija početka sna (sleep onset insomnia) - otežano je uspavljivanje

Insomnija prekida sna (sleep - offset insomnia) - učestalo ili produženo razbuđivanje

Neokrepljujući san - perzistentna pospanost

 

Prolazna insomnija - povezuje se sa stresom, promenom u rasporedu sna, promenom vremenske zone... i traje nekoliko noći.

Kratkotrajna insomnija - povezuje se sa nekim bolestima, stresom koji traje duže, oporavkom posle operativnih zahvat...

Dugotrajna insomnija (hronična) - potrebno je detaljno ispitivanje uzroka nastanka, može trajati više meseci, godina.

Psihofiziološka insomnija - nemogućnost adekvatnog noćnog spavanja. Dobre rezultate kod daje ovog poremećaja daje bihejvioralna terapija.

Droga i lekovi-neki lekovi utiču na spavanje (glikokortikoidi, simpatomimetici, antidepresivi, prestanak upotrebe hipnotika). Često ljudi pred spavanje konzumiraju velike količine alkohola, kofeina, cigareta kako bi se opustili, a to dovodi do poremećaja sna.

Neurološki poremećaji i bolesti-bol u vratu, leđima, oštećenja centralnih nervnih struktura, migrena, epilepcija, demencije,Parkinsonova bolest...

Poremećaji pokreta- npr. kod pacijenata sa sindromom nemirnih nogu...

Određene bolesti-astma, HOBP, ishemija srca, hipertireoza, gastroezofagealni refluks...

...
Pročitajte više